Kaštela

Podno brda Kozjak između Solina i Trogira smjestila sa Kaštelanska rivijera koju čini ukupno sedam Kaštela (utvrda): Kaštel Sućurac, Kaštel Gomilica, Kaštel Kambelovac, Kaštel Lukšić, Kaštel Stari, Kaštel Novi i Kaštel Štafilić. Glavna prometnica koja ih sve povezuje je stara kaštelanska cesta, danas Cesta dr. Franje Tuđmana, velikim dijelom izgrađena još u doba generala Marmonta. Povijest Kaštela seže daleko u prošlost pa tako možemo naći i ostatke pračovjeka, neke ostatke iz dijelova ilirskog razdoblja, ali i ruševine vila iz antičkog razdoblja. Tijekom 15. i 16. stoljeća trogirski i splitski vlastelini zajedno s Crkvom su gradili kaštele kako bi zaštitili posjede i stanovništvo od napada Turaka. Zidine utvrda okrenute prema moru građene su renesansnim stilom.

Kaštel Štafilić - Trogirski vlastelin Stjepan Štafileo dao je 1508. godine na morskoj hridi sagraditi utvrdu s dvorištem, danas poznatu kao kaštel Rotondo. Oko utvrde stvoreno je naselje pravokutnog oblika, okruženo jarkom. S godinama se to mjesto razvilo u današnji Kaštel Štafilić. Mjesto obiluje simbolima kršćanske kulture poput crkve sv. Marte ili crkve sv. Juraja, ali i brojnim spomenicima prirode.

Kaštel Gomilica - Prvotni naziv Kaštel Gomilice je bio Kaštel Opatica jer su ga splitske opatice benediktinskog reda sagradile u prvoj polovini 16. stoljeća na otočiću Gomile po čemu danas nosi naziv. Kralj Zvonimir je redu benediktinki poklonio posjed na kojem su one sagradile crkvu sv. Kuzme i Damjana. Ulaz u kaštel (Kaštilac) štiti visoka kula u koju se ulazilo preko drvenog mosta. Kad se stanovništvo naselilo unutar zidina ostali seljaci su počeli graditi nastambe oko zidina na zaštićenom prostoru uz obalu.

Kaštel Kambelovac - Kaštel Kambelovac smjestio se na samom moru između Lukšića i Gomilice. U namjeri da zaštite sebe i stanovnike Lažane i Kruševika od neprijatelja, 1517. godine braća Jerolim i Nikola Cambi su na malom otočiću izgradili kaštel koji danas nosi naziv Kambelovac. Kaštel Kambelovac je cilindričnog oblika, jedini je takav od svih kaštela, i bio je veoma pogodan za obranu od neprijatelja. Prvotno je bio samo na moru, ali daljnjim nasipanjem obale proširio se prema unutrašnjosti, prema Kozjaku. Sa sjeverne strane ističe se kula kaštela, s isturenim gornjim dijelom na konzolama. Uz nju se nalazi palača s renesansnim balkonom, a s južne strane, nekada nad morem, dograđen je ljetnikovac. I danas je na njemu grb obitelji s imenima članova obitelji Cambi i godinom gradnje - 1589.

Kaštel Lukšić - Kaštel Lukšić je središnji i najveći Kaštel, a nalazi se na granici nekadašnjih trogirskih i splitskih posjeda. Samo ime je dobio prema posjedu Lukšić. U prošlosti se zvao se i Kaštel Vituri prema trogirskoj plemićkoj obitelji koja ga je podigla krajem 15. stoljeća. Trogirski knez Carlo Pesaro izdao je 1487. godine Nikoli i Jerolimu Vitturiju odobrenje da u Velom polju, uz morsku obalu ili u moru, sagrade građevinu s kulama, jarcima i svim što je potrebno. Izgrađen je potom dvorac-kaštel koji se sastoji od dvokatne građevine na jugu, dviju trokatnih kula prema sjeveru i dvorišta između njih.

Kaštel Novi - Kaštel Novi je naselje smješteno uz obalu Kaštelanskog zaljeva, sjeverozapadno od Splita. Središnju utvrdu u Kaštel Novom, oko koje se kasnije razvilo naselje, dao je 1512. godine sagraditi Pavo Antun Ćipiko, a jezgru naselja čine kula sa satom, crkva i gradska loža. Mjesto privlači jednostavnom ljepotom, a nudi više različitih mogućnosti za sport i rekreaciju. Kaštel Novi je poznat po zabavnim večerima i pučkim feštama. U polju iznad Kaštel Novog od pamtivijeka se uzgaja vinova loza. Starih sorti kao što je npr. kaštelanski crljenak, u svijetu, a posebno u Kaliforniji poznatiji kao Zinfandel, ostalo je vrlo malo.

Kaštel Stari - Uz obalu Kaštelanskog zaljeva smjestilo se najstariji od sedam Kaštela - Stari. U plodnom i sunčanom zaleđu Kozjaka uzgajaju se vinove loze i masline te izmjenjuju nasadi smokava i trešanja. Plaže se nižu uvalama zaklonjenima tamarisima i borovima, a dojam upotpunjava aromatično mediteransko bilje.

Kaštel Sućurac - Ukoliko dolazite iz smjera Solina Kaštel Sućurac su prva od sedam Kaštela u cijeloj rivijeri. U antičko doba na tom području su Salonitanci gradili svoje ljetnikovce, a najreprezentativnija palača u mjestu je nadbiskupov ljetnikovac izgrađen kako bi zaštitio seljake naselja Putalj, smještenog na obroncima Kozjaka oko crkvice sv. Jurja. S vremenom uz dodatne zahvate kula postaje naselje uz more. Kaštel Sućurac je i polazišna točka planinarskog puta koji vodi do Vele stine, od planinarskog doma Putalj (480m), stazom do prijevoja Vrata na hrptu Kozjaka te zapadno do crkvice sv. Luke (690m).

(izvor: Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije)